Početna/Usluge/Ostavinski postupak
Ostavinski postupak
Postupak pred sudom ili pred notarom može biti stresan. Rado ćemo Vas provesti kroz ceo proces, unapred ćemo Vas obavestiti o njegovim pojedinim delovima i o tome šta da ponesete sa sobom kod notara.
Obim
Šta se u postupku raspravlja
U zaostavštinu spadaju i imovina i dugovi ostavioca. U postupku se stoga utvrđuje naročito:
- nepokretnosti — stanovi, kuće, zemljišta i udeli na njima,
- novac na računima, ulozi i gotovina,
- vozila i druge pokretne stvari veće vrednosti,
- poslovni udeli i učešće u privrednim društvima,
- potraživanja ostavioca,
- imovina koja pripada zajedničkoj imovini supružnika (BSM), koja se najpre razvrgava.
Ako se imovina pojavi tek nakon okončanja postupka, raspraviće se u naknadnom postupku. Notar danas, posredstvom informacionog sistema Notarske komore, ima elektronski pristup više institucija koje mu tako jednostavno i efikasno pružaju pomoć.
I pored toga, ključno je komunicirati sa notarom i obavestiti ga o obimu imovine ostavioca, jer bez takve saradnje notar nema kako da sazna za imovinu, pa je stoga ne može ni uključiti u ostavinski postupak.
Ostavinski postupak je pritom sudski postupak — ne komunicirati sa notarom kao sudskim komesarom ima iste posledice kao i ne komunicirati sa sudom: postupak se produžava, a imovina za koju notar ne sazna ne može biti raspravljena.
Sudski, ali vanparnični postupak. Ostavinski postupak je sudski postupak sa svim njegovim obeležjima — notar ga vodi kao sudski komesar po ovlašćenju suda. Istovremeno je vanparnični: ne služi za rešavanje sporova između naslednika. Sporna pitanja rešavaju se po postupku propisanom zakonom, po pravilu u posebnom sudskom postupku.
Postupak
Postupak korak po korak
Ovlašćenje suda
Sud pokreće postupak i ovlašćuje notara kao sudskog komesara prema rasporedu poslova — naslednici ne biraju notara. Ako je postupak dodeljen našoj kancelariji, pomoći ćemo Vam da se u njemu snađete.
Prethodno ispitivanje
Notar po pravilu poziva lice navedeno u obaveštenju o smrti — najčešće onoga ko je organizovao sahranu — utvrđuje krug naslednika, imovinu i dugove i proverava eventualni testament. Svi naslednici pozivaju se tek na ročište. Svrha pozivanja lica koje se postaralo o sahrani ostavioca jeste da to lice pruži informacije potrebne za pripremu i raspravljanje zaostavštine.
Obaveštavanje naslednika
Notar obaveštava naslednike o naslednom pravu i o mogućnosti da se nasleđa odreknu, uključujući rok i posledice odricanja.
Razvrgavanje zajedničke imovine supružnika (BSM)
Ako je ostavilac živeo u braku, najpre se razvrgava zajednička imovina supružnika i utvrđuje se vrednost zaostavštine.
Ročište
Prisustvovaćete ročištu: notar Vas obaveštava o Vašim pravima i raspravlja zaostavštinu; Vaš sporazum odobrava ako je u skladu sa zakonom.
Ostavinsko rešenje
Postupak se okončava ostavinskim rešenjem. Nakon pravnosnažnosti ono je osnov, na primer, za upis u katastar nepokretnosti ili za prenos motornog vozila ili računa u banci.
Trajanje postupka sud u svom ovlašćenju određuje orijentaciono i ono zavisi od složenosti predmeta — zato ne možemo obećati konkretan rok okončanja.
Pazite na suštinsku razliku: odricanje od nasleđa nije „ustupanje u korist nekoga“. Ako svoj deo želite da prepustite drugom nasledniku (na primer bratu ili sestri), to se čini sporazumom naslednika u okviru postupka — ostajete naslednik. Odricanjem od nasleđa, naprotiv, u potpunosti prestajete da budete naslednik i na Vaše mesto stupaju Vaši potomci — često maloletna deca, čije radnje u postupku mora da odobri sud. Pre nego što se odreknete nasleđa, posavetujte se s nama.
Dokumentacija
Prethodno ispitivanje
Na prethodno ispitivanje notar ne poziva sve naslednike — po pravilu poziva lice navedeno u obaveštenju o smrti, najčešće onoga ko je organizovao sahranu. Ostali naslednici pozivaju se tek na ročište. Ako Vas je notar pozvao, pružićete informacije o imovini ostavioca, dugovima ostavioca i o njegovim naslednicima — od njih se pripremaju podloge za raspravljanje zaostavštine. Pomoći će naročito:
- Lična isprava — Vaša lična karta ili pasoš.
- Dokumentacija o imovini i dugovima — list nepokretnosti (list vlastníctva), izvodi sa računa, dokumenta o vozilu, udeli u firmama, obaveze, hartije od vrednosti, kriptovalute, investicioni fondovi.
- Imovina u inostranstvu.
- Testament — ako postoji i ako Vam je dostupan.
Pre sastanka nas kontaktirajte — reći ćemo Vam tačno šta će u Vašem slučaju biti potrebno.
Obrasci
Obrasci za ostavinski postupak
Potrebne obrasce i njihovu ispravnu formu daće Vam kancelarija prema konkretnom postupku. Izjavu o odricanju od nasleđa ni punomoćje nemojte potpisivati prema neproverenom obrascu sa interneta bez pouke o pravnim posledicama.
- punomoćje za zastupanje — forma zavisi od nameravanih pravnih radnji,
- izjava o odricanju od nasleđa — tek nakon pouke o roku i posledicama,
- spisak imovine i dugova ostavioca — kao podloga za prethodno ispitivanje.
Punomoćje za zastupanje u ostavinskom postupku od naše kancelarije: preuzmite PDF (PDF na slovačkom) ili ga popunite direktno na stranici i odštampajte. Potpis na punomoćju ostavite za pouku kod notara — reći ćemo Vam da li se u Vašem slučaju zahteva overa potpisa.
Takse
Šta se plaća i kada
Nagradu notara kao sudskog komesara određuje pravilnik br. 31/1993 Z. z., a ne sporazum; ona zavisi pre svega od vrednosti zaostavštine. Pri prvom kontaktu sa kancelarijom ne plaćate ništa unapred — nagrada i naknade po pravilu se plaćaju na kraju postupka.
- nagrada sudskog komesara prema pravilniku,
- naknada gotovinskih izdataka i PDV.
Kako se nagrada obračunava u Vašem postupku biće Vam detaljno objašnjeno pre nego što bilo šta platite.
Prekogranično nasleđivanje
Prekogranično nasleđivanje
Ako je ostavilac imao veze sa više država — živeo je u inostranstvu, tamo imao imovinu ili strano državljanstvo — nasleđivanje se u okviru EU procenjuje prema uredbi br. 650/2012 o prekograničnim nasleđivanjima.
- Gde se postupak vodi i kojim se pravom uređuje — po pravilu odlučuje uobičajeno boravište ostavioca u trenutku smrti, a ne državljanstvo niti mesto gde se imovina nalazi.
- Izbor prava — u testamentu ili drugoj izjavi za slučaj smrti moguće je izabrati pravo države čiji je lice državljanin. Slovak koji živi u inostranstvu tako može za svoju zaostavštinu izabrati slovačko pravo.
- Evropska potvrda o nasleđivanju — jedinstvena isprava kojom naslednik ili upravitelj zaostavštine dokazuje svoje svojstvo u drugim državama članicama EU, na primer pri prenosu nepokretnosti ili računa u inostranstvu.
Prekogranična pitanja uvek su individualna — zavise od veza ostavioca i od toga u kojim se državama imovina nalazi. Javite nam se; reći ćemo Vam šta će u Vašem slučaju biti potrebno.
Testament sačinjen kod notara upisan je u Notarski centralni registar testamenata (Notársky centrálny register závetov) — u ostavinskom postupku tako će se pouzdano pronaći.
Česta pitanja
Najčešća pitanja o ovoj usluzi
Mogu li da izaberem notara za ostavinski postupak?
Ne. Notara ovlašćuje sud kao sudskog komesara prema svom rasporedu poslova — ne radi se o usluzi koju naručujete kao drugu vrstu poslova. Ako je postupak dodeljen našoj kancelariji, pomoći ćemo Vam da se u njemu snađete.
Koliko traje ostavinski postupak i kada će me notar pozvati?
Trajanje postupka sud u svom ovlašćenju određuje orijentaciono i ono zavisi od složenosti predmeta — zato ne možemo obećati konkretan rok okončanja. O ročištu ćete biti obavešteni pismeno; pre toga se sprovodi prethodno ispitivanje (utvrđivanje naslednika, imovine i dugova, provera testamenta).
Koliko košta ostavinski postupak i kada se plaća?
Nagradu notara kao sudskog komesara određuje pravilnik br. 31/1993 Z. z. i ona zavisi pre svega od vrednosti zaostavštine. Plaća se po pravilu na kraju postupka; pri prvom kontaktu sa kancelarijom ne plaćate ništa unapred.
Nakon okončanja postupka pronađena je dodatna imovina. Šta sada?
Imovina koja se pojavi tek nakon pravnosnažnog okončanja ostavinskog postupka raspravlja se u naknadnom ostavinskom postupku. Javite nam se sa onim što ste utvrdili — reći ćemo Vam kako se postupa i šta će biti potrebno priložiti.
Jedan od naslednika živi u inostranstvu. Mora li da dođe?
Naslednik može u postupku biti zastupan na osnovu punomoćja; dopuštenost zastupanja i potrebnu formu punomoćja procenićemo prema konkretnoj pravnoj radnji. Ako naslednik ne govori slovački, sporazumećemo se na mađarskom, srpskohrvatskom, ruskom ili engleskom jeziku, kako bi razumeo šta se u postupku dešava; unapred ćemo potvrditi i da li je za datu pravnu radnju potreban prevodilac ili prevod.
Nasleđuju li se i dugovi? Mogu li da se odreknem nasleđa?
Naslednik odgovara za dugove ostavioca i primerene troškove sahrane samo do visine vrednosti stečenog nasleđa; kod više naslednika srazmerno onome što su stekli. Nasleđa se moguće odreći samo na zakonom određen način i u roku o kome će Vas sudski komesar obavestiti. Odricanje se ne može izvršiti samo delimično niti mu se mogu pridodati uslovi.
Želim svoj deo da prepustim drugom nasledniku. Treba li da se odreknem nasleđa?
Ne — to su dve različite radnje. Ako želite da Vaš deo pripadne drugom nasledniku, na ročištu zaključujete sporazum naslednika — ostajete naslednik i sporazumom određujete kome će imovina pripasti. Odricanjem od nasleđa, naprotiv, u potpunosti prestajete da budete naslednik i na Vaše mesto stupaju Vaši potomci — često maloletna deca, čije radnje u ostavinskom postupku mora da odobri sud. Pre nego što se odreknete nasleđa, posavetujte se s nama.
Šta ako naslednici ne mogu da se dogovore?
Ako se naslednici dogovore, notar njihov sporazum odobrava ako je u skladu sa zakonom. Ako sporazum ne nastane, potvrđuje se sticanje nasleđa prema naslednim delovima. Ostavinski postupak je vanparnični — sporovi, na primer o punovažnosti testamenta ili o tome da li stvar spada u zaostavštinu, u njemu se ne rešavaju; zakon određuje kada se učesnik sa takvim pitanjem upućuje na poseban sudski postupak. Ostavinski postupak se tako produžava sve do okončanja njegovog spornog dela u posebnom sudskom postupku.
Ostavilac je preminuo u inostranstvu, a imovinu ima u Slovačkoj. Šta sada?
Odlučujuće po pravilu nije mesto smrti, već uobičajeno boravište ostavioca u trenutku smrti. Ako je ostavilac imao uobičajeno boravište u Slovačkoj, a u inostranstvu je samo preminuo — na primer na putovanju ili tokom boravka u bolnici — postupak se vodi u Slovačkoj kao i obično. Ako je imao uobičajeno boravište u drugoj državi članici EU, za postupak su po pravilu nadležni organi te države; slovački organi postupaju u zakonom određenim slučajevima. Donesite nam ono što imate na raspolaganju — izvod iz matične knjige umrlih i informacije o boravištu i imovini — pa ćemo Vam reći kako će se postupati.
Ostavilac je imao imovinu i u inostranstvu. Da li će se raspraviti u postupku u Slovačkoj?
Treba razlikovati gde se imovina nalazi. Na imovinu u državama članicama Evropske unije primenjuje se uredba EU br. 650/2012 o prekograničnom nasleđivanju: ako je data nadležnost slovačkih organa, postupak se načelno odnosi na celu zaostavštinu, uključujući i tu imovinu, a za primenu rezultata u drugoj državi članici služi, na primer, evropska potvrda o nasleđivanju. Kod imovine izvan Evropske unije — u takozvanim trećim zemljama — ocena stvarne i mesne nadležnosti suda, kao i propisa koji se primenjuju, prilično je zahtevna i uvek individualna za svaki slučaj; zavisi pre svega od međunarodnih ugovora i prava dotične države. Ključna je Vaša saradnja: za imovinu u inostranstvu notar bez informacija od naslednika po pravilu nema kako da sazna.
Dugo živim u inostranstvu. Mogu li za svoju zaostavštinu izabrati slovačko pravo?
Da. U testamentu ili drugoj izjavi za slučaj smrti možete izabrati pravo države čiji ste državljanin — slovački državljanin koji živi u inostranstvu tako može izabrati slovačko pravo. Bez takvog izbora zaostavština se po pravilu uređuje pravom države uobičajenog boravišta u trenutku smrti. Izbor prava možemo sačiniti direktno u testamentu u formi notarskog zapisnika, koji se registruje u Notarskom centralnom registru testamenata (Notársky centrálny register závetov).
Čemu služi evropska potvrda o nasleđivanju?
To je jedinstvena isprava prema uredbi EU br. 650/2012 kojom naslednik, legatar ili upravitelj zaostavštine dokazuje svoje svojstvo i prava u drugim državama članicama EU — na primer pri prenosu nepokretnosti, računa ili firme u inostranstvu. Izdaje se na zahtev u državi čiji su organi zaostavštinu raspravili; primenu u konkretnoj državi rado ćemo Vam objasniti.
Dogovorimo sastanak
Pišite nam ili pozovite — dogovorićemo termin i pripremiti spisak dokumenata za Vašu pravnu radnju.
Osetljive isprave ne šaljite običnim e-mailom bez prethodnog dogovora sa kancelarijom.